Premijera predstave "Djetinjstvo u Agramu"

U srijedu, 23. veljače 2022. U 20,00 sati, u Kultrunom centru Travno, održat će se premiejra predstave "Djetnjstvo u Agramu" Miroslava Krleže, u režiji Senke Bulić i koprodukciji kazališta "Gavella" i Festivala Miroslav Krleža. Ovo je još jedna u nizu premijera kazališta "Gavella" koje se zbog oštećenja nakon potresa održavaju na alternativnim lokacijama. Predstave je premijerno izvedenau sklopu Festivala Miroslav Krleža 01.srpnja 2021., u atriju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Autobiografska proza "Djetinjstvo 1902-03." izvorno je dio Krležina dnevnika iz ratnih godina, pisana u proljeće i ljeto 1942. Prvi je put objavljena u Republici, 1952., pod naslovom "Djetinjstvo u Agrarnu godine 1902-03. (Odlomak iz dnevnika polovinom srpnja tisuću devetstotina četrdeset i druge godine)", da bi se u mnogobrojnim kasnijim izdanjima pojavljivala kao "Djetinjstvo u Agramu". "Djetinjstvo“ zauzima specifično mjesto u memoarsko-dnevničkom dijelu Krležina opusa, otkrivajući ishodišne fascinacije i slike iz kojih će se razviti kolosalni opus pisca. U njezinoj dramatizaciji korišteni su i autobiografski "Fragmenti", kratka proza objavljena u Književnim novostima 1914., a zatim uvrštena kao dodatak autobiografskoj prozi "Dnevnik 1933-42." (Sarajevo, 1981.), koja se čini idealnim okvirom za kazališnu adaptaciju "Djetinjstva". Krleža se ovdje oslobađa nametnutih društvenih obrazaca, "uređenog dječjeg svijeta nadsvođenog Bogom", "odbacivanjem svih spoznajnih konvencija koje krivotvore stvarnost"."Učeći, ljudi zapravo zaboravljaju gledati slobodno, jer ljude ne podučavaju da bi progledali nego da bi ih oslijepili." U "Fragmentima" Krleža ruši dječji oltar i gradi kazalište kao presudni oblik slobode;u "Djetinjstvu"pak bilježi kako je kao dječak jedne vizionarske noći kršćanski kreacionizam zamijenio Darwinovim evolucionizmom: deteleogizirao je sliku Čovjeka i sveo je na materiju, što mu je "objavilo sumrak bogova i historijskog patosa"...
U predstavi igraju: Andrej Dojkić, Marko Petrić, Ivana Bolanča, Ana Kvrgić, Sven Medvešek i Siniša Ružić. Redateljica je Senka Bulić, autorica dramatizacije i dramaturginja Ana Prolić, scenografiju potpisuje Tomislav Ćurković, kostimografkinje su Nina Silobrčić i Emilija Šušković Jakopac. Glazbenici su Matija Antolić i Lucija Barišić.