Premijera predstave “Deca” po romanu Milene Marković na sceni “Mala Gavella”

U petak, 2. veljače 2024. na sceni "Mala Gavella" održat će se premijera predstave "Deca", nastale po nagrađivanom romanu Milene Marković, u režiji Saše Božića i koprodukciji Kazališne grupe de facto i Kazališta "Gavella". Knjiga "Deca" žanrovski je hibrid poeme i romana u stihovima, koja obuhvaća 163 stranice furiozno ispisanoga teksta bez ijednog interpunkcijskog znaka, osim finalne – točke. Tekst je primarno dramski utemeljen te se može čitati kao svojevrsni dramski monolog, čiji osnovni glas pripada Mileni Marković, spisateljici, majci djeteta s teškoćama u razvoju i osebujnom karakteru koji pripovijeda priču svog života – od djetinjstva do zrele ženske, majčinske i spisateljske dobi.

Knjiga "Deca" Milene Marković dobitnik je 68. NIN-ove nagrade za najbolji roman na srpskom jeziku 2022. godine, a posljednjih godinu dana postao je prava regionalna književna senzacija.
“Deca” su roman o djetinjstvu, o djeci koja rađaju drugu djecu, o obitelji – disfunkcionalnoj, jer tko, osim popova i pedagoga, zna za funkcionalnu obitelj.
“Deca” su poema o osujećenom, vječno nedovršenom odrastanju, moćna, u našim jezicima neusporediva, najveća knjiga o ženskosti, o majčinstvu, kćerinstvu i sinovstvu, opasan roman o povijesti, onoj nama najvažnijoj i traumatičnoj, koja poteče s Drugim svjetskim ratom, nastavi se kroz osamdesete, to desetljeće našeg odrastanja, i pregazi nas tokom devedesetih, zapisat će Miljenko Jergović.

U dramaturškoj obradi Dimitrija Kokanova "Deca" postaju iskaz o autentičnoj snazi umjetnosti, identitetu žene koji se opire bilo kojoj vrsti društvenog ukalupljivanja te svijetu koji nudi obećanje utopije vječite mladosti odzvanjajući tjeskobno-ekstatičnim zvukovima noćnih klubova. Prepoznatljiv režijski rukopis Saše Božića "Decu" gradi kao pejzaž subverzivne igre identiteta, odgoja, majčinstva I sjećanja u osluškivanju trošenja vremena. Prostorom igre dominiraju djeca, koja se u njoj pojavljuju u metaforičkomo bliku: kao maleni ljudi, nezaštićeni i ugroženi, te kao odrasli koji se nisu snašli i zapravo su još ranjena djeca koja se prave velika.

Dramaturg predstave je Dimitrije Kokanov, glazbu potpisuje Nikola Krgović, kostimografkinja je Marita Ćopo, oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik, autor videa je Josip Visković. Glavni adut izvedbe svakako su njegove moćne glumice i plesačice: Jelena Miholjević, Barbara Nola, Ivana Roščić, Nataša Dangubić i Viktoria Bubalo, koje utjelovljuju pluralitet iskustva ženskosti danas u polifonom jeziku između reprezentacijskog teatra, performansa i post-rock koncerta.

Redatelj Saša Božić, rođen je 1979. u Vinkovcima. Diplomirao je u Kazališnu režiju i radiofoniju u Zagrebu 2006. godine s odličnim ocjenama. Polje djelovanja Saše Božića vrlo je raznorodno i obuhvaća područja od kazališne režije,dramaturgije, koreografije i kreiranja dramskih tekstova do organizacije promotorskih kulturnih akcija i strateškog planiranja kulturnih projekata. Kao dramaturg surađuje sa priznatim koreografima i plesačima u zemlji i inozemstvu poput Ksenije Zec, Snježane Abramović, Petre Hrašćanec, Isabele Schaad (Berlin, Njemačka), Simone Aughterloney (Berlin, Njemačka), Francesca Scavette (Oslo, Norveška), Martine Pisani (Pariz, Francuska. Osnivač je i voditelj Kazališne grupe De facto. Docent je na Katedri scenskog pokreta pri Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Živi u Zagrebu.

Autorica romana Milena Marković rođena je 1974. u Zemunu. Diplomirala je dramaturgiju na FDU-u 1998. u Beogradu. Bogata bibliografija sadržava : Pas koji je pojo sunce (2001.); Istina ima teranje (2003.); 3 drame (2006.); Crna kašika (2007.); Ptičje oko na tarabi (2009.); Pre nego što sve počne da se vrti (2011.); Pesme (2012.); Drame (2012.); Pesme za žive i mrtve (2014.); Zmajeubice (2014.); Pesme za žive i mrtve, sabrane pesme (2017.) Do sada su joj izvedene drame: Paviljoni – kuda idem, odakle dolazim i šta ima za večeru (2001.); Šine (2002.); Nahod Simeon (2006.); Brod za lutke (2006.); Šuma blista (2008.); Zmajeubice (2014.); Deca radosti (2016.); Pet života pretužnog Milutina (2018.); Livada puna tame (2019.) Dobitnica je nagrada: Specijalna nagrada u Beču za najbolje drame s prostora bivše Jugoslavije; tri nagrade Sterijina pozorja za najbolji dramski tekst (Nahod Simeon, Brod za lutke i Zmajeubice), nagrade za dramsko stvaralaštvo Borislav Mihajlović Mihiz, 2007., i Todor Manojlović, 2009., za dramu Brod za lutke. Za knjigu 3 drame dobila je nagradu Miloš Crnjanski, za knjigu Ptičje oko na tarabi nagrade Biljana Jovanović i Đura Jakšić te nagradu Pero Despota Stefana za poeziju 2014.