Arhiva novosti

U petak, 17. veljače, u 17,30 sati, u foayeu balkona kazališta "Gavella" svečano će biti otvorena izložba "Pređi u spomen" povodom šeste godišnjice smrti velikog glumca. "Pređi u spomen" autorski je projekt umjetnice Jagode Buić osmišljen kao sklop izložbe i večeri sjećanja na velikog hrvatskog glumca Predraga “Pređe” Vušovića. Izložba je realizirana u suradnji Društva za kulturnu suradnju PERUN i Dubrovačkih ljetnih igara. Prvi put je postavljena u palači Sponza u Dubrovniku na programu 67. Dubrovačkih ljetnih igara, te u rujnu 2016. u Galeriji Solidarnosti u Kotoru. Svoju turneju izložba završava u GDK "Gavella" – matičnom kazalištu Predraga Vušovića, a otvara se upravo na 6. godišnjicu smrti velikog glumca. Među ostalim glumica Anja Šovagović Despot o Pređi je napisala: "Pređo je bio glumac od kojeg se uvijek očekivao vrhunac i on nam je taj vrhunac redovito pružao." Redatelj Krešimir Dolenčić napisao je: "Pređo je živio u prostoru u kojem se ne umire. U prostoru vječnog duha i vječne jedine duše koja nas ponekad iznenadi svojom milošću i spusti nam ponekog anđela da ga gledamo za života, da mu se čudimo, smijemo, ne razumijemo njegovo nesnalaženje u ovom trodimenzionalnom svijetu, da ga volimo, puštamo ga kao zmaja na vjetru i da ga onda slavimo kad vidimo da je otišao."Autorica izložbe je Jagoda Buić, a producenti Luka Jerković, Igor Prižmić i Dario Otašević.

U petak, 17. veljače u 21,30 u atriju kazališta "Gavella" održat će se četvrta G točka koja dovodi nezamjenjive umjetnike i kauboj(k)e – renesansnog čovjeka Filipa Šovagovića, omiljenu pjevačicu u noći Olju Savičević Ivančević te čarobnjaka slike u pokretu Matiju Pisačića. Uz čitanje i razgovore o knjigama, muzici, teatru, stripu i dakako životu, gledamo i kratki animirani film „Čoban“. Program vode Vedrana Bibić, Ivan Jozić i Vladimir Šagadin, sviraju glumci okupljeni u bend D-mol Dede, a nakon službenog programa večer nastavljamo s DJ Snihom.Ulaz je slobodan, vrata se otvaraju u 21 sat.

U četvrtak, 16. veljače 2017. u kazalištu "Gavella" premijerno će biti izvedena predstava "Romanca o tri ljubavi" Antuna Šoljana, u režiji Borisa Svrtana. Jedna od najpoetičnijih hrvatskih drama, "Romanca o tri ljubavi" Antuna Šoljana, podnaslovom je žanrovski određena kao "sentimentalna farsa", što odmah otkriva i njene jasne komične namjere i potencijale. Kroz jednostavan fabularni sklop okupljen oko četiri lika – Gospe, Službenice, Viteza i Kapelana – Šoljan u svojoj prepoznatljivoj poetici modernističkog iskustva ispisuje nadahnutu igru u stihovima, s neskrivenom intertekstualnošću koja žonglira rečenicama i mislima Shakespeareovim (Gospa: "Pasti il ne pasti, to je pitanje!"), Cervantesovim, Baudelaireovim... "Na više mjesta u tekstu upotrebljavam stihove drugih pjesnika, ali im, po drevnom običaju začinjavaca, ne navodim izvora.", zapisuje autor u uvodnoj didaskaliji, šarmantno i neobavezno ostavljajući čitateljima i gledateljima da dešifriraju, prepoznaju i otkrivaju, slobodni da urone u tekst sa i bez upućenosti u njegove prethodnike, uzore i nadahnuća. Virtuoznost jezika kojim se poigrava književnom baštinom i otkriva izvrsno poznavanje ne samo srednjovjekovne trubadurske književnosti, zavodljiva je i glumcu i gledatelju, no "Romanca o tri ljubavi" nipošto se ne zaustavlja tek na formi, postavljajući pitanja o "ljubavi, njezinoj stvaralačkoj i razornoj snazi, o njezinoj duhovnoj biti i tjelesnoj prirodi, o ljubavnom ushitu i boli, o sreći i ludilu." Citatnošću se strastveno osvrćući na pisce koji su mu dragi, događajnošću odlazeći u daleku prošlost, a prostornošću i odabirom lica u opće i simbolično, Šoljan kao da ispisuje "književnost o književnosti", lišenu društvenog angažmana, očišćenu od političnosti, svjesno odmaknutu od života kakav živimo, ali bilo bi pogrešno to mu prigovoriti. Put, putovanje, plovidba posijani su cjelokupnim Šoljanovim djelom, po čemu ni "Romanca o tri ljubavi" nije izuzetak, pa će Vitez koji je na početku doputovao u zamak "ne znajući što mu je cilj putovanja, do putovanje samo", i na kraju pohrliti u tamu uz riječi: "Evo me, ptico, zvijezdo, cesto!".

U predstavi igraju Martina Čvek, Igor Kovač, Tena Nemet Brankov i Nikola Baće. Kostime je osmislila Marita Ćopo, a scenografiju, tekstove songova i režiju potpisuje Boris Svrtan.

U subotu, 28. siječnja 2017. u kazalištu "Gavella" održat će se svečana 50. izvedba predstave "Kolovoz u okrugu Osage" Tracyja Lettsa, u režiji Slađane Kilibarde i produkciji kazališta "Gavella". "Kolovoz u okrugu Osage" je crna komedija koja donosi priču o tipično disfunkcionalnoj obitelji, o tri generacije klana iz Oklahome čije mnoštvo problema naguranih pod tepih izlazi na površinu. Nakon što je praizvedena 2007., ova je obiteljska saga pomela sve pred sobom i osvojila sve kazališne nagrade. Nježnost i okrutnost kod Lettsa lice su i naličje prisnosti, a nezaboravni karakteri nižu se pred nama, okupani neurozama, alkoholom, tabletama, histerijom, izgubljenošću, željom za bijegom...
U predstavi koja je premijerno izvedena 27. veljače 2015. do sada ju je pogledalo više do 17.000 gledatelja, a osim na matičnoj sceni i publika u Beogradu, Zadru, Rijeci, Slavonskom Brodu i Vinkovcima, igraju: Anja Šovagović Despot, Zoran Gogić, Bojana Gregorić Vejzović, Janko Rakoš, Anja Đurinović, Antonija Stanišić Šperanda, Nela Kocsis, Jelena Miholjević, Darko Milas, Hrvoje Klobučar, Lukrecija Tudor, Ranko Zidarić i Đorđe Kukuljica, scenografkinja je Valentina Crnković a kostimografkinja Marita Ćopo.
Anja Šovagović Despot je za ulogu Violet Weston nagrađena Nagradom hrvatskog glumišta 2015. za najbolju žensku ulogu, dobitnica je nagrade publike na "Gavella fairu" 2015., nagrade za najbolju žensku ulogu na 30. "Gavellinim večerima", nagrade "Fabijan Šovagović" na 23. "Festivalu glumca" te je za lik manipulativne majke nagrađna godišnjom nagradom "Vladimir Nazor" za kazališnu umjetnost za 2015. godinu.

Pozivamo vas da nam se u utorak, 24. siječnja u 21,00 sat, nakon izvedbe predstave "Gospođa Bovary", pridužite na okruglom stolu u atriju kazališta, kako bismo se družili i raspravljali, a možda i potaknuli širu društvenu raspravu.
Gradsko dramsko kazalište "Gavella" od svog osnivanja programski je usredotočeno na postavljanje tekstova u rasponu od klasika svjetske književnosti i nezaobilaznih naslova hrvatske literarne baštine, do vrhunaca suvremene svjetske dramske produkcije i ponajboljih naslova naše trenutne dramske, a ponekad i prozne prakse. Iz navedenog je jasno da su i lektirni naslovi povremena datost našeg repertoara, pa su tako u posljednjih nekoliko godina na sceni teatra u Frankopanskoj igrali "Tartuffe", "Dundo Maroje", "Candide ili optimizam", "Zločin i kazna", "Umišljeni bolesnik", "U registraturi", "Gospođa Bovary"... Naravno da postavljanje takvih djela na scenu autore uprizorenja nužno navodi na promišljanja o recepciji predstave kod onih koji će u velikom postotku biti njezinom publikom, a to su učenici i njihovi profesori. Postavljanje svakog lektirnog naslova na repertoar, praksa nam je pokazala, stoga otvara niz zanimljivih pitanja, poput onih "Što se očekuje – uprizorenje što vjernije originalnom djelu, ili živa, polemična predstava, kakva s predloškom po kojem je nastala ulazi u otvoreni dijalog?", odnosno "Zamjenjuje li kazalište čitanje, ili se nadovezuje na njega, potiče ga, produbljuje pročitano?". Predstava takvih pitanja je zasigurno i "Gospođa Bovary" Ivane Sajko, nastala po motivima djela Gustavea Flauberta, nakon koje ćemo i održati ovaj okrugli stol na temu "Lektira u kazalištu – umjesto ili nakon čitanja". Na okruglom stolu sudjeluju: akademik Pavao Pavličić, Saša Božić, Dubravko Mihanović, Boris Svrtan, Mira Muhoberac, profesori i učenici gimnazija i srednjih škola, a moderatorica je Katarina Kolega. Ulaz je slobodan.

Izvedba predstave "Gospođa Bovary" u utorak, 24. siječnja nastavak je suradnje Udruge "Zamisli" i kazališta "Gavella".Iz Udruge poručuju:

Nova godina, stare navike. Što povezuje Udrugu Zamisli i Gradsko dramsko kazalište "Gavella"? Potreba za prilagođenim kazališnim sadržajem. Tako smo došli i do ljubilarne desete prilagođene izvedbe, predstave koja će biti popraćena naracijom za slijepe. "Gospođa Bovary", remek-djelo realista Gustava Flauberta, postavljeno na daske kazališta "Gavella" pod redateljskom palicom Saše Božića, a izvedba u utorak 24. siječnja bit će prilagođena osobama oštećenog vida. Naraciju, koju su pripremili dramaturginja Sunčica Sodar i urednik naracije Antonio Pavlović, čitat će Lukrecija Tudor, hrvatska kazališna i filmska glumica. "Korak po korak dolazimo do desete prilagođene predstave kazališta "Gavella", kaže Antonio, te nastavlja: "Zanimljiva predstava, drugačija nego što smo očekivali, ali u onom dobrom smislu. Mislim da će sve osobe oštećenog vida koje dođu u utorak uživati, i u predstavi, i u naraciji koju čita Lukrecija Tudor koju smo imali prilike gledati u prethodnoj predstavi "Kolovoz u okrugu Osage." "Druga mi je ovo Gavellina predstava za koju s Antonijem radim naraciju, nakon predstave "Fine mrtve djevojke" 2015. godine," kaže Sunčica. "Dinamična, neočekivana, osobno mi se jako sviđa, a vjerujem da će se svidjeti i gledateljima oštećenog vida."
U život Gospođe Bovary ući ćemo u utorak u 19,30h, te pozivamo sve da nam se pridruže!

U nedjelju, 22. siječnja 2017. blagajna kazališta "Gavella" bit će otvorena od 17,30 sati do 21,30.

Od utorka, 17. do nedjelje, 22. siječnja na Sceni 121 u atriju kazališta "Gavella" održat će se "Krležine noći" – večernja okupljanja malih formi i komornih predstava te odabranih studentskih radova nastalih po Krležinim naslovima.

Tijekom šest večeri naši gledatelji mogu pogledati sedam izvedbi - nagrađivanu predstavu "U agoniji", PUK-a i Scene Ribnjak, autorski projekt Nele Kocsis, Ozrena Grabarića i Darka Stazića, ocijenjenu kao "inovativnu obradu fatalne Krležine drame"; te monokoreodramu "Krležina Saloma", autorski projekt Selme Mehić i Maje Đurinović, proglašenu "promišljenim spojem začudne zrelosti i zavodljive mladosti". U četvrtak, 19. siječnja u 22,00 sata premijerno će se izvesti autorski projekt skupine studenata pod mentorstvom Borisa Svrtana pod nazivom "Krleža alla Gavella". Egzistencije obitelji Glembay, njihovo krvno srodstvo i kronološka povezanost te s koljena na koljeno prenošeno prokletstvo roda (i migrena) tematska su okosnica ciklusa Glembajevi, jednog od najznačajnijih proizvoda Krležinog rada. Skup dramskih i proznih tekstova startna su pozicija iz koje kreće ovaj glembajevski maraton kojim će se protrčati kroz sve tri drame trilogije, zaustavljajući se na fragmentima proze kao punktovima za osvježenje. Ciljna pozicija bit će, ni više ni manje nego – istina. Rekonstrukcijom svih posljednjih trenutaka života glembajevskih egzistencija koje se kreću kroz trilogiju, postavlja se pitanje: Padaju li maske u trenutku smrti ili se gospodski propisi blijedo napudranih lica nastavljaju savršeno pravilno ispunjavati i u grobu? Autorski projekt izvode: Andrej Kopčok, Gloria Dubelj, Ivan Čuić, Iva Šimić i Ivan Colarić.Vidjet ćemo i predstave "O štakorima, gavranima i ljudima", po motivima "Hrvatskog boga Marsa" u izvođenju Đorđa Kukuljice; "Ćelavu Ledu", pod mentorstvom Željka Vukmirice i Slavice Knežević, "uspješan studentski spoj Krleže i Ionesca"; te izvedbu pod nazivom "Jazz Krleža". Cijena ulaznice za sve predstave je 25,00 kuna osim za "Jazz Krležu I i Jazz Krležu II" na koje je ulaz slobodan.
U siječnju budite s nama u kazalištu "Gavella", na "Krležinim noćima"!

Zbog bolesti se otkazuje izvedba predstave "Priče iz Bečke šume" koja se trebala odigrati u subotu, 14. siječnja 2017. Umjesto nje, na sceni kazališta "Gavella" možete pogledati predstavu "Gospođa Bovary". Ako ste kupili ulaznice za "Priče…", s njima možete pogledati "Gospođu Bovary" te ih na blagajni zamijeniti za ulaznice za "Priče…" 19. ili 20. siječnja, po povlaštenoj cijeni od 20,00 kuna. Ako nemate ulaznice za posjet kazalištu u subotu, ulaznice za "Gospođu Bovary" možete kupiti po cijeni od 20,00 kuna.
Naravno, svoje ulaznice možete i vratiti na blagajni i dobiti povrat plaćenog iznosa.
Sve informacije možete dobiti na blagajni kazališta i na telefon 01 4864 616.