Premijera predstave "Mirisi, zlato i tamjan"

U četvrtak, 23. travnja 2026., u kazalištu "Gavella", održat će se premijera predstave "Mirisi, zlato i tamjan", Slobodana Novaka, u režiji Zrinka Ogreste.

"Mirisi, zlato i tamjan" Slobodana Novaka od onih je romana koji izmiču jednoznačnim definicijama. Označiti ga možemo kao egzistencijalistički roman, filozofski traktat, alegoriju, a možda i kao roman s ključem, međutim, svaka čvrsta odredba kao da istovremeno isključuje sve druge, pa je možda najbolje reći kako je riječ o jednom od najznačajnijih i najkompleksnijih romana hrvatske književnosti uopće. Objavljen 1968., roman je alegorijska slika jednog političkog sistema, no zamašnjak mu se nedvojbeno širi i prema drugim važnim temama, poput usamljenosti, prolaznosti, igara moći, odnosa urbanog i ruralnog, neispunjenih osobnih očekivanja, propitivanja života kao niza slučajnosti ili pak kao sudbinske determiniranosti prošlošću. Roman je višestruko adaptiran kako za film i radijske izvedbe, tako i za kazalište, pri čemu je predstava Božidara Violića praizvedena 1974. godine u Teatru &TD, iz mnogo razloga zapamćena kao jedna od prekretnica hrvatskog kazališta. U novom čitanju redatelja Zrinka Ogreste i autora dramatizacije Tomislava Zajeca, "Mirisi, zlato i tamjan" pokazat će da alegorija o umirućoj starici i njezinom slučajnom skrbniku s vremenom nije izgubila na aktualnosti i svježini. Novakovi motivi u novoj izvedbenoj inscenaciji ponovno će propitati prozne rukavce, ali i pokazati neprolaznost bogatih uvida u našu suvremenost, koja je i nakon svih burnih političkih promjena u svojim korijenima ostala bolno istom. Uz to, u vremenu u kojem suvremeni modeli komunikacije i (samo)reprezentacije predstavljaju novu normu društvene stvarnosti, čini se da je i jedna od temeljnih Novakovih teza o otoku kao mjestu potpune izolacije istovremeno možda geografski zastarjela, ali je šire društveno, u kontekstu novih paradigmi samoće i traganja za smislom, itekako živa i možda još aktualnija. Temeljna ideja ove predstave stoga će biti upravo u traganju za smislom i borbi protiv svake vrste odustajanja u vremenu i prostoru obilježenom fenomenom nove samoće.

Slobodan Novak, hrvatski je prozaist, pjesnik i dramatičar rođen u Splitu 1924. a preminuoa u Zagrebu 2016. Završio je klasičnu gimnaziju u Splitu, nakon mature otišao je u partizane, a nakon svršetka rata završio je studij jugoslavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u mnogim redakcijama, bio dramaturg u Splitu i nakon toga živio u Zagrebu. Književni je rad otpočeo pjesmama ("Glasnice u oluji"), nakon toga je objavio autobiografski roman "Izgubljeni zavičaj", zbirku novela "Tvrdi grad" te romane "Mirisi, zlato i tamjan" i "Izvanbrodski dnevnik". Uspjele su mu i radio drame "Strašno je znati", "Majstore, kako vam je ime?" i "Zakrivljeni prostor", a pisao je također kritike i feljtone. Pripovjedni opus ujednačene je vrijednosti, a osobito se neke novele, kao "Badessa madre Antonia", "Južne misli" i "Treba umrijeti logično", drže vrhunskim ostvarenjima cjelokupne hrvatske novelistike. U njima su reduciranom fabulom, ironijom i crnim humorom opisana traumatična iskustva i granične situacije straha, umiranja, tjeskobe i bolesti. Vrhunac takvog izraza je roman "Mirisi, zlato i tamjan", u kojemu je kritika prepoznala iskustva cijelog naraštaja s njegovim dilemama i procesima samospoznaje, kao i modernističku književnu tehniku analitičke introspekcije, autoironije i složene simbolike s mogućnostima različitih tumačenja.

Hrvatski filmski redatelj i scenarist Zrinko Ogresta, doktor je umjetnosti i profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu te član Europske filmske akademije sa sjedištem u Berlinu. Hvaljen zbog svog snažnog vizualnog stila, dobro artikulirane mizanscene i inovativnog pripovijedanja, njegovi se filmovi usredotočuju na tjeskobe koje vrebaju iza dobro kultivirane građanske fasade likova, koristeći njihove emocionalne i psihološke lomove kako bi iznijeli na vidjelo komplekse koji progone društvo općenito, dok iza toga suptilno analiziraju društvene i političke silnice.

Redatelj predstave i suradnik u dramatizaciji je Zrinko Ogresta. Autro dramatizacdije je Tomislav Zajec, a autor glazbe Mojmir Novaković. Scenografiju potpisuje Stefano Katunar, kostimografiju Tea Bašić. Jezična savjetnica je Albina Andreškić, a Zdravko Stolnik potpisuje oblikovanje svjetla.
U predstavi igraju: Filip Križan, Anja Šovagović Despot, Nela Kocsis, Ivana Roščić, Boris Svrtan, Lana Meniga, Siniša Ružić, Ivica Pucar i Ivan Grčić.

Ovom predstavom Anja Šovagović Despot obilježava 40. godišnjicu svog umjetničkog rada u glumačkom ansamblu Kazališta "Gavella".