GDK "Gavella", GK "Joza Ivakić" Vinkovci, Ludens teatar, Centar za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar i Gradsko kazalište Požega

Redatelj i autor adaptacije: Dražen Ferenčina
Autor dramatizacije: Borislav Vujčić
Scenografi: Marita Ćopo i Dražen Ferenčina
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Autor glazbe: Igor Valeri
Suradnica za scenski pokret: Maja Huber
Oblikovatelj svjetla: Zdravko Stolnik
Asistentice kostimogrfkinje: Emilija Šušković i Tena Pilić
Vizualni identitet predstave: Dubravko Mataković

Igraju:
Tena: Matea Marušić
Jerko Pavletić (otac) Jaroslav: Filip Šovagović
Beranek Leon: Ivan Grčić
Jungman Đorđe: Davor Svedružić
Ciganin: Vedran Dakić
Joza Matijević: Vladimir Andrić
Ivka, njegova žena: Selena Andrić
Maruška, Đorđeva žena: Martina Stjepanović
Stara gatara: Areta Ćurković
Tri Žene: areta Ćurković, Selena Andrić, Zorko Bagić
Krčmar: Ivica Lučić
Lakaj: Zorko Bagić

Premijera u Vinkovcima: 27. studenog 2021.
Premijera u Zagrebu: 2. prosinca 2021., KUC Travno
Premijera u Koprivnici: 4. prosinca 2021.
Premijera u Požegi: 11. prosinca 2021.
Premijera u Bjelovaru: 18. prosinca 2021.

Klasik hrvatske književnosti kritički se obrušava na ono u čemu prepoznaje destruiranje tradicionalnih vrijednosti, no istodobno je svjestan kako bezglasni ženski likovi iznikli iz koncepta patrijarhata trebaju ustupiti mjesto ženama koje odlučuju i djeluju. Tena tako svoj osjećaj slobode verbalizira usklikom: "...ja sam ja; sve što je na meni, moje je!", čija jeka odzvanja i danas. Pritom Kozarac nije toliko usredotočen na mentalitet, koliko na konkretnu ekonomsku i društvenu situaciju – raspadanje seoskih zadruga, Khuenovu strahovladu i silne eksploatacije lokalnih šuma od strane bogatih stranaca... Glavni lik stoga se može čitati i kao metafora za Slavoniju, za "raskoš koja se neštedimice rasipa", pa smo pred djelom sposobnim otvoriti prostor za raznolike pristupe i rasprave. U dramatizaciji Borislava Vujčića, Kozarčev prozni tekst postao je punkorvnom dramom, gdje se pripovijedni predložak koristi kao temelj za novi autorski materijal koji realistične, dijaloške prizore spaja s etnološkim pristupom, pri čemu osjećaj drevnog, gotovo mitskog natapa melodramatičnost teksta nastalog potkraj 19. st. Elementi koreodrame, zborskog mnogoglasja, socijalnog ekspresionizma, Vujčićevu "Tenu" tako odvode u specifičan dramski registar, dinamično ponuđen na igru glumcima i redatelju...

Tena plakat