Koprodukcija GDK "Gavella" i Centra za kulturu Tivat
Redatelj i autor adaptacije: Dražen Ferenčina
Autorica glazbe: Irena Popović Dragović
Scenograf: Vanja Magić
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Suradnik za scenski pokret: Pravdan Devlahović
Dramaturški suradnik: Dubravko Mihanović
Autor video projekcija: Ivan Marušić Klif
Oblikovatelj svjetla: Zdravko Stolnik
Asistentica redatelja: Mirta Mikloušić
Igraju:
Michelangelo Buonarroti: Momčilo Otašević
Glas krvnika nepoznatog: Domagoj Janković
Papa: Filip Šovagović
Prvi famulus: Sven Šestak
Drugi famulus: Ivan Simon
Beatrice Laura-Vittoria Colonna: Mada Peršić
Glasovi ruža, glasovi miševa, glas pauka, prvi baraba, drugi baraba, treći baraba, glasovi u krčmi, glasovi papinske pratnje, crv u ormaru, dvije opatice, stara baba opatica, glas čovjeka na lomači, glas utopljenika, isposnik koji traži Boga, redovnici, pijanci u krčmi, tjelesna garda presvetog oca, kler:
Matija Gašpari
Ana Kvrgić
Josipa Oršolić
Laura Kaliger
Bela Grah
Tea Nuić
Mada Peršić
Sven Šestak
Ivan Simon
Prva proba: 1.lipnja 2026.
Premijera: 25. srpnja 2026, Centar za kulturu Tivat
Koprodukcija GDK "Gavella" i Centra za kulturu Tivat
U suradnji Kazališta "Gavella" i Centra za kulturu Tivat planiramo postaviti "Michelangela Bunonarrotija", jednu od drama okupljenih u Krležinim "Legendama". Ova ekspresionistička jednočinka "zbiva se jednog proljetnog jutra, u Sisktini, na skelama, kada je Michelangelo slikao 'Dan gnjeva Gospodnjeg'" i usredotočena je na motive poput kreativnosti koja dovodi do neslaganja sa sredinom, sukoba između "narudžbe" i "kreacije", konvencionalih gledišta i umjetnikove vizije... Krleža se nerijetko identificira sa slikarima (neki od važnijih likova njegovih djela, kao što su Leone Glembay ili Filip Latinovicz, slikari su), a ta se identifikacija osjeća i ovdje: Michelangelo je umjetnik u krizi vjere, suočen s "titanskom i demijurškom snagom stvaranja" u "vjekovnoj borbi između slobode i prinude". Činjenica da u trenutku drame upravo nastaje Sikstina, jedno od čudesnijih dostignuća ljudske likovnosti, naravno, nezanemariva je, jer kroz prizmu rada na takvom djelu (dramski) sukobi i snoviđenja dodatno se intenziviraju. U Michelangelovom bunilu smjenjuju se neobični prizori i likovi: od krčmi i balova, do inkvizitora i lomača, od "zirkanja u taj prokleti strop", gdje nema ničega, do slika preobilja, ekspresionistički simultanih i ekstatičnih. U režiji Dražena Ferenčine, "Michelangelo Buonarroti" računa na ambijentalnost prizorišta u Tivtu, kao i na prilagodbu zatvorenoj pozornici Kazališta "Gavella", a isto tako i na susret glumaca iz dvaju teatarskih sredina...
