Svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način

Dramatizacija i adaptacija teksta: Oliver Frljić i Nina Gojić
Redatelj: Oliver Frljić
Dramaturginja: Nina Gojić
Scenograf: Igor Pauška
Kostimografkinja: Zdravka Ivandija Kirigin
Scenski pokret: Dina Ekštajn
Izbor glazbe: Oliver Frljić
Oblikovatelj svjetla: Marino Frankola
Asistent redatelja: Aleksandar Švabić
Asistentica dramaturgije i scenskog pokreta: Anna Javoran
Asistentice dramaturgije: Karla Mesek, Antonela Tošić
Asistentice kostimografije: Tina Spahija, Rea Janjić

Igraju:

Dmitrij Fjodorovič Karamazov / Kartašov: Ugo Korani
Ivan Fjodorovič Karamazov / Kalugin: Dado Ćosić
Aleksej Fjodorovič Karamazov: Adrian Pezdirc
Fjodor Pavlovič Karamazov / Poljski Oficir / Perezvon: Jerko Marčić
Grušenjka / Lizaveta Smerdjašča / Ana Krasotkin: Linda Begonja
Katerina Ivanovna / Arina Petrovna Snegireva: Katarina Bistrović Darvaš
Smerdjakov / Akulov: Danijel Ljuboja
Rakitin / Iljuša Nikolajevič Snegirev: Mateo Videk
Grigorij / Nikolaj Iljič Snegirev: Jasmin Telalović / Dean Krivačić
Marfa / Pelagija Vlasova: Milica Manojlović
Starec Zosima / Vrag / Liječnik: Milivoj Beader
Kolja Krasotkin: Ivan Pašalić
Lise / Ninočka Nikolajevna Snegireva / Olga: Hrvojka Begović
Madam Hohlakova / Varvara Nikolajevna Snegireva / Maša: Petra Svrtan
Istražitelj / Smurov: Rok Juričić

Predstava "Braća Karamazovi" u režiji Olivera Frljića suvremena je obrada klasika ruske književnosti koja se odvija u formi dvostruke predstave. Premda se u dosadašnjim kazališnim adaptacijama ovoga romana najčešće izostavljalo liniju priče o odnosu brata Aljoše s dječacima iz nižih socijalnih slojeva, u ovoj će kazališnoj obradi ona dobiti jednaku pažnju kao i tzv. glavna linija priče o braći Karamazovima i njihovu ocu. Publika će moći gledati predstavu samo jednu večer i dobiti zaokruženu, ali ipak tek djelomičnu priču, ili doći dvaput i dobiti cjelokupni presjek kompleksnih linija radnje zbog kojih se ovaj roman smatra Dostojevskijevim najcjelovitijim djelom. (...) Disfunkcionalnim Karamazovima iz prve večeri suprotstavljena je, u romanu donekle idealizirana, obitelj klasno deprivilegiranih Snegirevih. Prema mnogim komentatorima romana, oni uspostavljaju polemičan odnos prema obitelji Karamazovih i ključni su za razumijevanje čitavog romana, a upravo kroz odnos najmlađeg sina Karamazovih Aljoše i dječaka okupljenih oko najmlađeg sina Snegirevih Iljuše, tematizira se jedna od čestih tema Dostojevskog - pitanje iskupljenja i transformacije pojedinca kao preduvjeta za utopijsku zajednicu. Stoljeće i pol neuspješnih eksperimenata s realizacijom utopijskih ideja kasnije, ova udvostručena predstava polemizira s tim neuspjesima upravo tako da stvara sliku svijeta koja izmiče cjelovitosti i opire se jasnim zaključcima o iznesenim svjetonazorskim pozicijama...