U petak, 24. listopada 2014. premijerno je izvedena predstava "Amadeus" Petera Shaffera, u režiji Dore Ruždjak Podolski. Nakon srpanjske premijere na Festivalu Grad teatar Budva, zagrebačka je premijera, zbog kvara tonskogpulta, kasnila devedeset minuta. U više postava dugogodišnji kazališni hit, "Amadeus" je usredotočen na kompleksan, gotovo mitski odnos dvojice skladatelja, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Antonija Salierija. Između ostalih priznanja ovaj tekst ovjenčan je i nagradom "Tony" za najbolju dramu, a Shaffer, adaptiravši svoj komad, osvaja i "Oscara" za najbolji scenarij, po kojem je Miloš Forman snimio film ukupno nominiran za 53 nagrade, od čega ih je osvojio čak 40... Koristeći amalgam filozofske drame, satire i detekcijskog zapleta, pisac "Amadeusa", dakako, premrežuje i čudesnom Mozartovom glazbom, pa gledatelj biva uvučen u prizore s praizvedbi "Otmice iz saraja", "Figarovog pira", "Don Giovannija" ili "Čarobne frule", vođen Salierijem, istodobnim Mozartovim najvećim neprijateljem i obožavateljem. "Ako sve ostalo prođe i nestane, ovo mora ostati.", reći će u jednom trenutku Salieri za Mozartovu glazbu. Shafferova drama - ovdje oživjela u režiji Dore Ruždjak Podolski, s Filipom Križanom i Enesom Vejzovićem u glavnim ulogama - pogled je u svijet dvojice ljudi koji su jedan drugome zauvijek izmijenili živote, a s njima i čitavu, ne samo glazbenu povijest. Scenografiju potpisuje Stefano Katunar, a kostime Maita Ćopo. U predstavi, pored Enesa Vejzovića i Filip Križana, igraju: Nataša Janjić Lokas, Franjo Dijak, Zoran Gogić, Siniša Ružić, Janko Rakoš, Ankica Dobrić, Ivana Bolanča, Perica Martinović, Natalija Đorđević i Vjekoslav Babić.

Na 19. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba održanoj u petak, 10. listopada 2014., Sonja Kovačić razriješena je s mjesta vršiteljice dužnosti ravnatelja GDK "Gavella". Na istoj sjednici Boris Svrtan, dipl. glumac, imenovan je ravnateljem Gradskog dramskog kazališta "Gavella" na četiri godine. Boris Svrtan na dužnost stupa 15. listopada 2014.

U četvrtak, 9. listopada 2014., u 85. godini života, od posljedica moždanog udara, preminuo je Boris Buzančić. Rođen je u Bjelovaru, 13. ožujka 1929. Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, 1954. godine. Isprva je član kazališta "Gavella", a od 1966. je u angažmanu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. U kazalištu "Gavella" igra već od 1954. i Krležine "Golgote", preko Lorcine "Krvave svadbe" i Moliereovog "Don Juana", Držićevog "Dunda Maroja" i Williamsove "Mačke na vrućem limenom krovu", Matkovićevog "Vašara snova" i Feydeauovog "Mladoženje Barillona", do Ibsenovih "Sablasti", Shakespeareovog "Hamleta", Matkovićevog "Na kraju puta" te, ponovno, Williamsove "Mačke na vrućem limenom krovu"... Ostvario je zapažene uloge i na filmu, u više od 20 naslova, među kojima su i "Put u raj" M. Fanellija (1970.), "Timon" T. Radića (1973.) i "Užička republika" Ž. Mitrovića (1974.), za koji je nagrađen glumačkom Srebrenom arenom na festivalu u Puli. Jedna od najpoznatijih uloga bila mu je ona Dotura Vice, splitskog gradonačelnika u TV-seriji "Velo misto", a na toj je funkciji bio i u zbilji: bio je prvi gradonačelnik Zagreba nakon osamostaljenja Hrvatske, do 1993. godine. Krajem '90-ih Buzančić se povukao iz politike i ponovno posvetio glumi, između ostalih odigravši i zapažene uloge u filmu "Maršal" V. Brešana i televizijskoj seriji "Obećana zemlja". Posljednju kazališnu ulogu Boris Buzančić odigrao je upravo u kazalištu "Gavella", u predstavi "My Little Corner of the World", čija je premijera bila u ožujku 2014. Posljednji ispraćaj će biti u ponedjeljak, 13. listopada 2014. u 15,50 sati na Mirogoju.

Predstava "Tri sestre" Antona Pavloviča Čehova, u režiji Slobodana Unkovskog, i izvedbi Gradskom gradskog kazališta "Gavella" gostuje u srijedu, 24. rujna 2014., na 39. međunarodnom kazališnom festivalu MOT u Skopju.Vječna drama o čežnji za srećom i drugačijim životom, slojeviti klasik o neuzvraćenim ljubavima, potisnutim emocijama i neizgovorenim mislima, odbija moralizirati, optuživati ili propovijedati, već radije nastoji razumjeti čovjeka, nepostojanog u svojim slabostima i vrlinama. Oživjeti na sceni Čehovljevu prisnost, toplinu, duhovitost i svakodnevnu tugu, ni redateljski nije nimalo lak zadatak, a ovaj put "za kormilom broda" makedonski je redatelj Slobodan Unkovski, koji je tijekom svoje izuzetno bogate karijere postavio stotinjak predstava, te je jedan od najuspješnijih i, nedvojbeno, najnagrađivanijih redatelja u regiji. U predstavi čiju scenografiju potpisuje Branko Hojnik, kostimografiju Marita Ćopo igraju: Ozren Grabarić, Bojana Gregorić Vejzović, Jelena Miholjević, Nataša Janjić Lokas, Ivana Roščić, Sven Šestak, Ranko Zidarić, Hrvoje Klobučar, Živko Anočić, Filip Šovagović, Biserka Ipša, Ingeborg Appelt, Filip Vidović i Matija Čigir. Festival MOT traje od 19. do 26. rujna i bit će izvedeno 17 predstava iz Makedonije, Slovenije, SAD-a, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Belgije, Meksika, Kosova i Hrvatske.

U subotu, 20. rujna 2014. u kazalištu "Gavella" premijerno će se izvesti predstava "Hrvatski bog Mars" Miroslava Krleže, u režiji Sebastijana Horvata.Sto godina od početka Prvog svjetskog rata obljetnica je koju će 2014. obilježavati čitav svijet, pa i kazališni. U teatru "Gavella" želja nam je tome se pridružiti propitujući tekstove našeg vjerojatno najvećeg pisca, koji se (i) tim godinama i sukobima intenzivno bavio u svom stvaralaštvu. Pritom se kao možda najpotentniji izvor materijala ukazuje zbirka pripovijedaka "Hrvatski bog Mars", gdje se Krleža usredotočuje ne toliko na total rata, koliko na sudbinu malog čovjeka izgubljenog u bitkama u koje je silom gurnut i gdje, otrgnut od svega svojega, pod tuđim stijegom gine za stranog vlastodršca. Antiratni angažman pisca svevremenski je, jer "topovsko meso" uvijek se regrutira na isti način: gradilište svijeta kakav je Prvim svjetskim ratom nastao - svijeta u kakvom danas živimo - posuto je slojevima i slojevima kostiju ratnika nalik Krležinim... U režiji Sebastijana Horvata, jednog od najzanimljivijih slovenskih redatelja, zainteresiranog za rastvaranje forme i "emotivnu mapu" izvođača, te dramatizaciji Milana Markovića, u predstavi igraju: Amar Bukvić, Bojana Gregorić Vejzović, Sven Medvešek, Hrvoje Klobučar, Pavle Vrkljen, Ana Kvrgić, Nenad Cvetko,Đorđe Kukuljica, Ivan grčić, Franjo Dijak i Sven Šestak. Scenograf je Jurgen Kirner, kostimografkinja Marita Ćopo, autor glazbe Drago Ivanuša, a oblikovanje svjetla potpisuje Zdravko Stolnik.

U subotu, 12. srpnja u 93. godini, preminuo je Mladen Škiljan, jedan od najvećih intelektualaca u hrvatskom kazalištu, francuski đak zajedno s Kostom
Spajićem i Vladimirom Habunekom, čovjek enciklopedijske izobrazbe, skroman i uvijek sklon pomoći drugima. Mladen Škiljan rodio se u Zagrebu 24. prosinca 1921. Bio je član je Družine mladih Vladimira Habuneka od 1940. godine, a nakon 1945. radio je kao dramaturg i redatelj na Radio Zagrebu.
Od 1951. bio je asistent i koredatelj Branka Gavelle u zagrebačkome HNK, u kojem je od 1970. do 1974. obnašao dužnost intendanta. U međuvremenu je radio kao redatelj u Dramskom kazalištu Gavella. Pisao je članke o poetskom teatru i kazališnoj organizaciji. Prevodio je drame sa starogrčkoga i francuskog jezika.
Najzapaženije su mu režije u HNK 'Divni dani' (S. Beckett, 1965.), 'Ranjena ptica' (M. Matković, 1966.), 'Balade Petrice Kerempuha' (M. Krleža, 1969., vlastita scenska adaptacija), 'Golgota' (M. Krleža, 1977.), 'Hamlet' (W. Shakespeare, 1980.) i 'Divlja patka' (H. Ibsen, 1987.), a u Dramskom kazalištu Gavella - 'O miševima i ljudima' (J. Steinbeck, 1954.), 'Žrtva na grobu' (Eshil, 1955.), 'Dundo Maroje' (M. Držić, 1955.), 'Scapinove spletke' (Moliere, 1956.), 'Vašar snova' (M. Matković, 1958.), 'Svršetak igre' (S. Beckett, 1958.), 'Svilene papuče' (M. Božić, 1960.), 'Galeb' (A.P. Čehov, 1962.).

U petak, 11. srpnja 2014., u sklopu festivala "Grad teatar" u Budvi, premijerno je izvedena predstava "Amadeus" Petera Shaffera, u režiji Dore Ruždjak Podolski. Predstava je nastala u koprodukciji GDK "Gavella" i festivala "Grad teatar" Budva.Usredotočen na odnos dvojice skladatelja, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Antonija Salierija, "Amadeus" je nastao nakon autorovih uspješnica, kao što su "Vježba za pet prstiju" (1958.), "Crna komedija" (1965.) ili "Equus" (1973.), i ubrzo je, među ostalima, nagrađen i nagradom "Tony" za najbolju dramu. Koristeći svoj prepoznatljivi amalgam filozofske drame, satire i gotovo detekcijskog zapleta, Shaffer "Amadeusa", naravno, premrežuje i čudesnom Mozartovom glazbom, pa gledatelj biva uvučen u prizore s praizvedbi "Otmice iz saraja", "Figarovog pira", "Don Giovannija", "Čarobne frule"... Režija ove predstave povjerena je Dori Ruždjak Podolski, redateljici podjednako udomaćenoj u dramskom i glazbenom teatru, a dvojicu skladatelja pozvani su oživjeti Enes Vejzović kao Salieri i Filip Križan kao Mozart.

Na 15. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba održanoj u četvrtak, 3. srpnja 2014. Darko Stazić na osobni zahtjev razriješen je dužnosti ravnatelja GDK "Gavella". Na istoj sjednici Sonja Kovačić imenovana je vršiteljicom dužnosti ravnateljice GDK "Gavella" do imenovanja ravnatelja na temelju natječaja.

U subotu, 28. svibnja 2014. u GDK "Gavella" će gostovati na Festivalu mediteranskog teatra "Purgatorije", u Tivtu s predstavom "Zločin i kazna" F. M. Dostojevskog, u režiji Zlatka Svibena. Jedno od najvećih djela ruske i svjetske književnosti izuzetno je kompleksan i izazovan materijal za svakoga tko ga poželi oživjeti na pozornici, no vječna priča o Rodionu Romanoviču Raskoljnikovu, propalom studentu prava, koji odlučuje ubiti i opljačkati lihvaricu Aljonu Ivanovnu, i danas, 150 godina nakon nastanka, sjaji jednakom magičnom privlačnošću. U studenom 2013., u jakoj međunarodnoj konkurenciji kazališnih produkcija iz regije, predstava "Zločin i kazna" na 18. Jugoslovenskom pozorišnom "Festivalu bez prevoda" u Užicama osvojila je čak sedam nagrada "Ardalion". U travnju je predstava otvorila Međunarodni festival Malih scena u Rijeci, a početkom lipnja odigrana je u čas nagrađenih na Festivalu "Sterijino pozorje". Ne događa se često u hrvatskom glumištu da predstava, u sezoni u kojoj je premijerno izvedena, doživi 50 izvedbi, a "Zločin i kazna" koji je na pozornici zaživio 19. rujna 2013., te odmah osvojio i kritiku i publiku, već je sredinom srpnja dosegao tu brojku. U predstavi igraju Franjo Dijak, Darko Milas, Nela Kocsis, Inge Appelt, Perica Martinović, Ivana Bolanča, Jelena Miholjević, Živko Anočić, Ozren Grabarić, Nenad Cvetko, Siniša Ružić, Zoran Gogić, Anja Šovagović Despot te Ivona Kundert i Amanda Prenkaj. Scenografiju potpisuju Ana Martina Bakić i Ivana Knez, kostimografiju Marita Ćopo, a glazbu Darko Hajsek.